Jezik hrvatski

hs

Hrvatski standardni jezik

pročitaj više
hz

Hrvatski — zaseban jezik

pročitaj više
gj

Gramatike hrvatskoga jezika

pročitaj više
gj

Pravopisi hrvatskoga jezika

pročitaj više
gj

Rječnici hrvatskoga jezika

pročitaj više
gj

Jezični savjetnici

pročitaj više

Hrvatski je jezik južnoslavenski jezik iz baltoslavenske grane indoeuropske jezične porodice. Ta se jezična porodica nekoć prostirala od sjevera Indije do zapada Europe. Slavenski se jezici dijele na istočnoslavenske, zapadnoslavenske i južnoslavenske. Danas slavenskim jezicima govori više od 280 milijuna govornika, a slavenska je skupina peta po veličini jezična skupina na svijetu. Slavenski su se jezici razvili iz praslavenskoga jezika, koji nema pisanih spomenika, ali se može rekonstruirati na temelju jezičnih značajka današnjih slavenskih jezika. Južnoslavenskim jezicima uz hrvatski pripadaju i bošnjački (koji Bošnjaci nazivaju bosanskim), bugarski, crnogorski, makedonski, slovenski, srpski i staroslavenski jezik. Staroslavenski jezik bio je knjiški jezik. Danas se intenzivno proučava, a središnja ustanova za proučavanje toga jezika jest Staroslavenski institut u Zagrebu.

Hrvatski je jezik službeni jezik u Republici Hrvatskoj i jedan od triju službenih jezika u Bosni i Hercegovini. Od 1. srpnja 2013. godine, kad je Republika Hrvatska pristupila Europskoj uniji, hrvatski je jezik 24. službeni jezik EU-a. Hrvatski jezik ima status manjinskoga jezika u Srbiji (kao jedan od sedam službenih jezika pokrajine Vojvodine), Crnoj Gori, Austriji, Mađarskoj i Italiji. Uporaba hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj propisana je u 12. članku Ustava Republike Hrvatske, u kojemu stoji: „U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo”. U navedenome članku Ustava stoji da se uz hrvatski jezik u Hrvatskoj u pojedinim lokalnim jedinicama u službenu uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.

Prema posljednjemu Popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. godine hrvatski je materinski jezik 4 096 305 osoba (95,60 % stanovništva), a zatim slijedi srpski kao materinski jezik 52 879 osoba (1,23 % stanovništva). Nazivima hrvatsko-srpski i srpsko-hrvatski danas se više gotovo nitko ne koristi, a kao materinski jezik navodi ih mali broj osoba (srpsko-hrvatski 7822 osobe ili 0,18 % stanovništva te hrvatsko-srpski 3059 osoba ili 0,07 % stanovništva). Ostali jezici koji se upotrebljavaju u Hrvatskoj, a imaju više od 10 000 govornika koji ih smatraju materinskima, jesu: talijanski (18 573 osobe ili 0,43 % stanovništva), albanski (17 069 osoba ili 0,40 % stanovništva), bošnjački (16 856 osoba ili 0,39 % stanovništva), romski (14 369 osoba ili 0,34 % stanovništva) te mađarski (10 231 osoba ili 0,24 % stanovništva). Najmanje govornika u Hrvatskoj imaju hebrejski (30 osoba) i vlaški (14 osoba).